Topola je ognjište Karađorđevića, sa Karađorđevim gradom i brdom Oplenac na kome su zadužbine potomaka Karađorđa.
Karađorđev grad sadrži crkvu koju je 1806. podigao Karađorđe i gde je po nalogu knjaza Miloša po drugi put sahranjen 1819. godine. Tu je i muzej Karađorđevog vremena i monumentalni spomenik Voždu.
Na Oplencu je mermerna crkva posvećena Sv. Đorđu, podignuta od 1910-1934. godine. Ktitori su bili kralj Petar I i kralj Aleksandar I Karađordjević. U crkvi su grobna mesta oba ktitora i ostalih Karađorđevića, kao i Karađorđa, čiji su posmrtni ostaci po treći put ovde sahranjeni 1930. godine. Zidovi su u celosti oslikani u mozaik tehnici, a po veličini mozaika je druga crkva u svetu i ima nemerljivu vrednost.
Manastir Kalenić je zidan 1407-1410. i predstavlja najdekorativniji primer "Moravske škole" i srpskog graditeljstva. Izvanrednu dekorativnu plastiku fasade posebno naglašava 14 rozeta. Manastir je zadužbina Bogdana, visokog dostojanstvenika kneza Lazara i kasnije despota Stefana. Slikarstvo zidova, iz perioda gradnje, preživelo je stradanja zahvaljujući tome što je vekovima bilo prekrečeno. Visokog je dometa i stručnjaci ga upoređuju sa radovima Andreja Rubljova, koji je slikao u Rusiji desetak godina kasnije. Izdvaja se "Svadba u Kani" na južnom zidu.
Manastir Ljubostinju je osnovala udovica kneza Lazara, kneginja Milica, 1390-1398. Ljubovstinja na staroslovenskom znači "mesto ljubavi", jer su se na ovom mestu, a na nekom vašaru, prvi put sreli i upoznali budući supružnici. Milica se po podizanju manastira, a nakon pogibije supruga, ovde zamonašila i osnovala veliku žensku monašku zajednicu od udovica kosovskih junaka. Slikarstvo na zidovima je iz 1392-1403, a ikonostas je lep klasicistički rad iz 1820. godine. U priprati crkve su dva lepo uređena grobna mesta u vidu sarkofaga. Tu počivaju, sa leve strane od ulaza, kneginja Milica (monahinja Eufrosinija) 1405, a sa desne strane čuvena i nesretna pesnikinja i brižni saradnik knjeginje Milice, Jelena (monahinja Jefimija).
Lazarev grad sa crkvom Lazaricom nalazi se u centru Kruševca i sa velelepnim spomenikom Svetom knezu simboliše ovaj grad. Zidanje grada sa crkvom je dovršeno između 1376. i 1378. Zidno slikarstvo je iščezlo u paljevinama i rušenjima, a lep ikonostas je iz 1844. Monumentalni spomenik knezu Lazaru je iz 1971. godine i rad je čuvenog Nebojše Mitrića.
Manastir Veluce je osnovao despot Ivaniš, koga je car Dušan nazivao "roditeljem". To bi moglo biti sredinom XIV veka. Slikarstvo zidova je sa početka XV veka, a ikonostas iz 1834.
Manastir Naupara je iz 1381, a ktitor je bio hilandarski monah Dorotej, uz obilatu pomoć kneza Lazara i nešto kasnije despota Stefana Lazarevića. Manastir je znatno porušen 1454, a potpunu obnovu doživljava 1835. Ukrasi na fasadi, a pre svega rozete sa zapada, vrhunac su ornamentalne plastike u gradnji, kako veličinom, tako i lepotom.
Manastir Nova Pavlica podigli su braća Stefan i Lazar Musić, sestrići kneza Lazara, 1381 -1387. Oni su 28/15. juna 1389. poginuli u Kosovskom boju i sahranjeni su ovde, u crkvi. Kasnije je i njihova majka, Dragana (monahinja Teodora) takođe tu sahranjena. Zidovi su islikani odmah po podizanju crkve, ali je slikarstvo delimično stradalo u paljevinama i rušenjima. Lep ikonostas su rezali čuveni duborezbari iz Debra u Makedoniji. Postavljen je zaslugom i novcem Svetog Nikolaja Žičkog (Velimirovića).
Manastir Gradac je nastao 1275. kao zadužbina Jelene Anžujske, žene kralja Uroša I. Otuda i uticaj gotike u arhitekturi, a odakle Sveta Jelena potiče. Ovde se ona zamonašila po upokojenu Uroša i osnovala bolnicu za iznemogle i školu za mlade Srpkinje. U hramu je mermerni sarkofag gde je Sveta kraljica sahranjena. Zidno slikarstvo je u malim fragmentima očuvano, dok je originalni ikonostas iz vremena gradnje. Slikarstvo na njemu je rad od pre desetak godina.
Manastir Đurđevi Stupi je prva monumentalna građevina na području Rasa koju je podigao Sveti Stefan Nemanja Mirotočivi 1170. On je vladar koji je objedinio sva srpska plemena i ovde u Rasu osnovao prvu srpsku državu 1168. Crkva je bila veličanstvena, a sam manastir je podignut na bregu sa koga se pruža veoma lep pogled na celu Rašku. Manastir i crkva su nekoliko puta ozbiljno postradali, a u naše dane se preduzimaju sveobuhvatni i skupi radovi da se kompleksu vrati prvobitni izgled. |